|
- utvrđuje pojam informacijske sigurnosti, mjere i standarde informacijske sigurnosti, područja informacijske sigurnosti, te nadležna tijela za donošenje, provođenje i nadzor mjera i standarda informacijske sigurnosti.
Zakon o tajnosti podataka
kojim se utvrđuju pojam klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjevi tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i neklasificiranim podacima, njihova zaštita i nadzor nad provedbom ovog Zakona.
Zakon o zaštiti osobnih podataka
kojim se uređuje zaštita osobnih podataka o fizič¬kim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Zakon definira način obrade osobnih podataka s naglaskom na obradu posebnih kategorija podataka, davanje podataka korisnicima, iznošenje podataka izvan granica RH, vođenje zbirki osobnih podataka, zaštitu prava, nadzor nad obradom, a sadrži i kaznene odredbe.
Kazneni zakon
Odluku o proglašenju kaznenog zakona donio je Hrvatski sabor na sjednici 19. rujna 1997. godine. Od tada je zakon pretrpio niz izmjena i dopuna (NN : 27/98, 129/00, 51/01,105/04 i 84/05; godine 2004. dodano niz kaznenih djela iz područja cyber-kriminala). Sredinom srpnja 2004. donesena je izmjena i dopuna Kaznenog zakona koja se primjenjuje od 1.listopada 2004. Ovom izmjenom čl. 223 je doživio veliku izmjenu, i zove se Povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava. Pokriva odredbe poglavlja Konvencije o kibernetičkom kriminalitetu o tajnosti, nepovredivosti i dostupnosti podataka spremljenih na računalima i samih računala. Kazneni progon se vrši po službenoj dužnosti. Sa stajališta informacijske sigurnosti posebno su relevantni članci 223 i 224.
Zakon o obveznim odnosima
kojim se uređuju osnove obveznih odnosa (opći dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio). Riječ je o osnovnom, općem zakonu kojim se reguliraju ugovorni odnosi, koji zbog svoje pravne prirode ne sadrži kazne – ali nepoštivanje njegovih odredbi dovodi do odgovornosti za štetu, a neka ponašanja mogu predstavljati i kazneno djelo (npr. prijevara). Sa stajališta informacijske sigurnosti posebno je relevantan članak 293.
Zakon o elektroničkom potpisu
kojiim se uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničkog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama, te prava, obveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba u svezi s davanjem usluga certificiranja elektroničkog potpisa, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Zakon o elektroničkoj trgovini
kojim se uređuje kojim se uređuje pružanje usluga informacijskog društva, odgovornost davatelja usluga informacijskog društva, te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku.
Zakon o elektroničkoj ispravi
kojim se uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničke isprave u svim poslovnim radnjama i djelatnostima te u postupcima koji se vode pred tijelima javne vlasti u kojima se elektronička oprema i programi mogu primjenjivati u izradi, prijenosu, pohrani i čuvanju informacija u elektroničkom obliku, pravna valjanost elektroničke isprave te uporaba i promet elektroničkih isprava.
Zakon o telekomunikacijama
kojim se uređuje područje telekomunikacija i radij¬skih komunikacija, način i uvjeti obavljanja telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, prava i obveze davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme, upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, adresnim i brojevnim prostorom u Republici Hrvatskoj, elektromagnetska kompatibilnost, zaštita podataka u telekomunikacijama te obavljanje nadzora i kontrole u telekomunikacijama. Sa stajališta informacijske sigurnosti posebno su relevantni članci 106. i 111.
Zakon o bankama
kojim se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada banke te nadzor nad poslovanjem banke. Zakon o bankama uskoro će zamijeniti Zakon o kreditnim institucijama. Sa stajališta informacijske sigurnosti posebno je relevantna Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom.
Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom
kojom se uređuju zahtjevi Hrvatske narodne banke koji se odnose na upravljanje informacijskim sustavom banaka (uključujući i stambene štedionice). Odluka obvezuje banke na implementaciju pojedinih zahtjeva (poput uspostave procesa upravljanja rizikom, sustava upravljanja korisničkim pravima, procesa planiranja kontinuteta poslovanja itd.) u zadanim rokovima.
Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova ovlaštenog društva
kojim se određuju uvjeti koje ovlašteno društvo mora ispunjavati pri obavljanju poslova s vrijednosnim papirima, a u cilju osiguravanja pravilnog i učinkovitog obavljanja istih, te svođenja rizika poslovanja na najmanju moguću mjeru. Sa stajališta informacijske sigurnosti posebno su relevantni članci 11, 12 i13.
|
Područja djelovanja 
